Nerazvijena svest potrošača, nerazvijeno tržište, slaba potražnja i nizak standard stanovništva, visoke cene kontrole i sertifikacije, nedostatak sredstava za zaštitu bilja, samo su neki od brojnih problema s kojima se suočavaju organski proizvođači. Upoznat sa postojećom problematikom, ali svestan svih prednosti koje ima organski proizvod,  Dragan Aćimović, otpočinje proizvodnju po organskim principima 2013-te godine. Parcela od jednog hektara, na kojoj se danas odvija organska proizvodnja, nije bila tretirana pesticidima i herbicidima duži niz godina. Na njihovoj parceli svakodnevno rade po troje ljudi, a po potrebi i više. Dragan uzgaja 25 vrsta povrća od kojih su najzastupljenije kupus, krompir, beli luk, spanać, salate, paradajz, kelj, blitva, cvekla. Vrsta, koju bi Dragan izdvojio kao najzahtevniju u organskom uzgoju, je kupus. Kupus u plodoredu dolazi na prvo mesto. Dobri predusevi su višegodišnje trave i leguminoze, dok su loši predusevi krastavac, tikve i kupusnjače. Najbolje uspeva ukoliko se gaji pored biljaka koje predstavljaju dobre susede, a to su: paradajz, celer, grašak, pasulj, jagoda, salata, spanać. Treba izbegavati gajenje pored loših suseda kao što to su: crni luk, beli luk i krompir.

U borbi protiv kupusara u organskoj poljoprivredi koriste se:
1. Borač, dragoljub, mirođija, majčina dušica, menta, muškatla i neven. Od pomenutih biljaka formira se zaštitini pojas i biljke svojim mirisom odbijaju leptira.
2. Macerat od belog luka – 30 – 40 g belog luka samelje se i potopi u 10 l vode, dobro promeša i ostavi da stoji 24 časa, zatim se procedi. Ovim rastvorom biljke prskati svakih šest dana.

U borbi protiv kupusne muve koristi se:
1. Uvarak (čorba) od pelina – 1 kg usitnjenih nadzemnih delova biljaka, sakupljenih u vreme cvetanja, kuva se 10 – 15 min u maloj količini vode, zatim se ohladi, procedi i razredi vodom do 10 l, uz dodatak 40 g sitno iseckanog običnog sapuna.

Dragan smatra da bi proizvođači organske hrane, kako bi pridobili poverenje mušterija, trebali da se bave komercijalnom pričom i marketingom, ne samo proizvodnjom. Dragan je ove godine dobio 100.000 dinara od NLB banke za projekat Dođi, vidi, uberi, a gazdinstvo vode sa motom Čuvari zdravlja, Dragan i Mima, koji žele Dobro svima. Proizvodi porodice Aćimović mogu se naći na njihovoj tezgi na Limanskoj pijaci u Novom Sadu, u prodavnici Gea plant i na njihovom gazdinstvu u Futogu.

Stručnjaci tvrde da uslove za organsku poljoprivredu Srbija ima, samo je pitanje da li ćemo iskoristiti te mogućnosti. Na nivou države to je stvar strategije razvoja, na nivou proizvođača to je stvar ličnog opredeljenja i odluke, a na nivou potrošača je pitanje da li želi zdravo da se hrani.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *