Poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori bazirana je na usitnjenim gazdinstvima, što ukazuje na to da proizvodi mogu biti konkurentni samo ukoliko imaju dodatnu vrednost. A dodatna vrednost se, između ostalog, postiže organskim načinom proizvodnje. Pošto su potencijali Crne Gore u proizvodnji organske hrane nedovoljno iskorišćeni, u Ministarstvu poljoprivrede toj proizvodnji posvećuje veliku pažnju. I mada je obim organske proizvodnje i dalje na skromnom nivou, sudeći prema interesovanju potencijalnih proizvođača, realno je očekivati trend rasta.

Jer, kako nam je potvrđeno u Ministarstvu poljoprivrede, u Registar subjekata organske poljoprivredne proizvodnje na kraju 2014. godine bilo je upisano 167 proizvođača, od kojih je 28 imalo sertifikat, dok su u 2015. prijavljena još 62 proizvođača, a broj onih koji su dobili sertifikat povećao se na 50 odsto. Konstantno se beleži i rast površina u biljnoj proizvodnji. Najvažnije je, međutim, da je sva organska hrana koja se proizvede u Crnoj Gori pronašla kupca – najviše se isporučuje hotelima i restoranima, a plasira se i preko prodavnica zdrave hrane, kao i pijaca.

Dominira biljna proizvodnja koja se odvija na 420,8 hektara, pri čemu su gotovo izjednačene ratarske i povrtarske kulture. Površine sa kojih se sakuplja organski proizvedeno lekovito bilje premašuju 143.400 hektara, dok se organskom stočarskom proizvodnjom bave samo tri proizvođača (ovčarstvom dvojica, a kozarstvom jedan stočar). Organski način pčelarenja prihvatilo je 14 pčelara.

Kada je reč o podršci koju Ministarstvo poljoprivrede pruža organskim poljoprivrednim proizvođačima, ona se odvija na više načina. Iz agrobudžeta, koji je ove godine uvećan za 50.000 eura za podršku organskoj proizvodnji, izdvojeno je 200.000 eura. Osim toga, smanjene su minimalne površine za ostvarivanje prava na subvenciju. Reč je o podsticajima koji se odobravaju po hektaru, ukoliko govorimo o biljnoj proizvodnji, ili po uslovnom grlu stoke (stočarstvo). “Nisu izostale ni druge mere koje se odnose na voćarstvo, povrtarstvo, ratarstvo… kao i na podršku porodičnim gazdinstvima. Proizvođači organske hrane mogu da računaju i na besplatnu kontrolu kao i na sertifikaciju, podsjećaju a mnogi od njih su korisnici bespovratne pomoći za investicije u MIDAS, IPARD”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Za organske poljoprivredne proizvođače dragocena su i iskustva koja stiču na seminarima, radionicama a posebno su im atraktivna studijska putovanja koja za njih besplatno organizuje Ministarstvo poljoprivrede. Tako su, recimo, 22 proizvođača organske hrane nedavno posetila svoje kolege u Francuskoj i sudeći prema njihovim izjavama, to je bilo više nego korisno iskustvo. Đorđe Bulajić, koji organski uzgaja povrće u mestu Grahovo (opština Nikšić), kaže za Danas da će dosta toga što je tamo vidio moći da primeni i u sopstvenoj proizvodnji. “Način pakovanja povrća, korišćenje mašina, način sjetve, sve su to bolja rešenja od onih koje mi primenjujemo. Takođe je i poseta Sajmu organske hrane u gradu Valansu za mene bilo nešto izuzetno vredno i korisno”, ističe Bulajić.

Ovaj poljoprivrednik se već pet godina bavi organskom proizvodnjom a na dva hektara uzgaja krompir, cveklu, kupus, tikvice i šargarepu. I sve što proizvede proda na kućnom pragu, kao i u hotelima i restoranima. Pošto mu prodaja dobro ide, planira da poveća proizvodnju. Kada je reč o ceni organskih proizvoda, Bulajić smatra da su pristupačne jer su u proseku više za 20 do 30 odsto od neorganskih, što je, imajući u vidu kvalitet i uloženo u tu proizvodnju, prihvatljivo i za potrošače. Treba podsetiti da resorno ministarstvo pomaže proizvođačima i u plasmanu proizvoda tako što im, uz pomoć lokalne uprave, omogućava da na glavnom gradskom trgu u Podgorici, bez ikakve nadoknade, subotom prodaju svoju robu.

Siguran plasman

– Veoma sam zadovoljan posjetom kolegama u Francuskoj, utoliko prije što ću njihova iskustva u organskoj proizvodnji moći da primijenim ne samo na sopstvenim, već i na parcelama Zemljoradničke zadruge Vrbica koja je, inače, još 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane. Osim žitarica (pšenica, kukuruz, heljda, ovas, raž i ječam) uzgajamo i povrtarske kulture gdje dominira proizvodnja krompira, kako sjemenskog tako i konzumnog, a zastupljena je i proizvodnja kupusa i luka. Za naše proizvode vlada veliko interesovanje i u zemljama u okruženju, naročito nekih trgovačkih lanaca iz Srbije, tako da o plasmanu ne brinemo – kaže za Danas Avdul Adrović, poljoprivredni proizvođač i direktor Zemljoradničke zadruge Vrbica iz Petnjice.

Izvor: AgroNews

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *