Edit Content

About Us

We must explain to you how all seds this mistakens idea off denouncing pleasures and praising pain was born and I will give you a completed accounts off the system and expound.

Contact Info

Organska poljoprivreda kroz istoriju

Organska poljoprivreda kroz istoriju

Kako je sve počelo?

Razvojem svesti potrošača, došlo je do sve veće potražnje za organskim proizvodima. Oganska poljoprivreda sve više postaje deo naučnog istraživanja, kako u poljoprivredi, tako i u medicini, ekologiji, prehrambenoj tehnologiji, ekonomiji itd. U mnogim zemljama Evropske Unije, polako postaje jedna od strateških oblasti razvoja poljoprivede, ekologije i zdravstva. Prema definiciji FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN) i WHO (Svetske zdravstvene organizacije), organska poljopriveda predstavlja sistem upravljanja proizvodnjom koji promoviše ozdravljenje ekosistema uključujući biodiverzitet, biološke cikluse i naglašava korišćenje metoda koje u najvećoj meri isključuju upotrebu inputa van farme.

Izvor: commons.wikimedia.org

Prema podacima iz knjige „Ekološka istorija sveta“, autora Klajva Pontinga prvi začeci poljoprivredne proizvodnje vezuju se za Jugozapadnu Aziju, za područje koje se proteže od Levanta preko Jugoistočne Turske do planine Zagoros u Iranu. Odatle se poljoprivreda širila na istok, u severoistočni deo Irana i južnog Turkmenistana, blizu Kaspijskog jezera, oko 6000.p.n.e. Širenje poljoprivrede iz Anadolije  na zapad, u područje Egejskog mora, dogodila se zbog sličnih klimatskih karakteristika. Migratorni tok poljoprivrednih zajednica kretao se Grčkom i Balkanom, a nakon jednog milenijuma i Jugoistočnom Italijom. Nakon usvajanja u jugoistočnoj Evropi, poljoprivreda se iz Levanta proširila u dolini Nila. Sve do početka VI milenijuma p.n.e., dolina Nila je bila slabo nastanjena, zbog njegovog čestog plavljenja, a smatra se na osnovu najpribližnije procene da su se prva sela pojavila 4300. godine p.n.e., a da je poljoprivreda bila potpuno razvijena oko 3500. p.n.e. Nezavisno od „Plodnog polumeseca“ koje se nalazilo između Mesopotamije i Levanta, drugo područje na kojem se razvijala poljoprivreda, bila je Kina, dok je treće područje bila Mezoamerika. Razvojem zajednica došlo je postepenog povećanja brojnosti ljudske populacije, a prelazak na poljoprivredu, bila je najveća promena u ljudskoj istoriji. Kroz vekove, poljoprivreda je napredovala do dana današnjeg.

Velike promene u poljoprivrednoj proizvodnji javile su se kao posledica Zelene revolucije koja je bila u punom zamahu od 1950. do 1970. godine, a koja je imala za cilj obezbediti dovoljno hrane i profit proizvođačima. Praćena prekomernom intenzifikacijom, primenom sintetičkih đubriva i nedovoljno ispitanih zaštitnih sredstava, ostavila je određene posledice na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Težnja ka profitu, praćena demografskom eksplozijom i sve većim potrebama svetskog stanovništva za hranom, dovela je do degradacije zemljišta i ugrožavanja biodiverziteta.

Prvi koraci u svetu poljoprivrede koji su učinjeni u korist prirode i zdravlja ljudi, bili su od strane Rudolfa Štajnera 1924. godine osnivanjem biodinamičkog pokreta. Prvo korišćenje termina „Organska poljoprivreda“, potiče iz koncepta „farma kao organizam“ 1939. godine. Ranih 1960-tih godina raste zabrinutost za zdravlje ljudi i životnu sredinu zbog povećane upotrebe pesticida u poljoprivredi. Ideja o uvođenju sistema organske proizvodnje istovremeno se pojavila na više mesta u svetu. U Francuskoj se osniva  grupa Lemaire-Boucher, a u SAD-u se pojavljuje interes za organsku poljoprivredu osnivanjem “New Alchemy Institute” i “Ecology Action”.
Poznata naučnica i prirodnjak Rachel Carson, 1962. godine objavljuje knjigu “Tiho proleće”, koja navodi  zastrašujuće posledice DDT i drugih pesticida na životnu sredinu, a naročito na ptice i druge korisne organizme. Knjiga u to vreme postaje najprodavanija u nekoliko zemalja, naročito u SAD-u i postaje ključni faktor u zabrani upotrebe DDT u SAD-u 1972. godine. “Tiho proleće” i njena autorka su označeni kao začetnici svetskog pokreta za zaštitu životne sredine. U toku iste godine dolazi do osnivanja krovne organizacije IFOAM –a, Međunarodne federacije pokreta za organsku poljoprivredu . Godine 1975. japanski mikroobiolog koji je započeo sa radom u organskoj proizvodnji 1940. godine, objavljuje knjigu „Revolucija jedne slame“.
Intenzivan razvoj organske poljoprivrede započinje razvojem analitičkih metoda ocene kvaliteta hrane, pritiskom potrošača i zelenim, ekološkim talasom. Osnovne principe o organskoj poljoprivredi IFOAM donosi 1980. godine. Na Kubi se 1989. godine razvija urbana organska proizvodnja hrane-organoponiks. Evropska unija 1991. godine (EU regulativa 2092/91) stvara pravni okvir za organsku proizvodnju, kontrolu i sertifikaciju i prvi logo. Osam godina kasnije, 1999. godine donet je prvi Codex Alimentarius za organsku proizvodnju. U Saveznoj Republici Jugoslaviji 2000. godine, donet je prvi zakon o organskoj poljoprivredi. U SAD-u 2002. usvojen je zakon o organskoj poljoprivredi i nacionalni program organske poljoprivrede. Godine 2006. donet je Zakon o organskoj poljoprivredi Republike Srbije, a 2008. godine EU definiše organsku poljoprivredu. Nakon četiri godine u Srbiji se donosi zakon o organskoj poljoprivredi (2010) i pravilnik u 2011. IFOAM u 2012. godini donosi bazične standarde organske proizvodnje i prerade. Evropska unija u 2014. godini donosi Akcioni plan budućnosti organske proizvodnje u Evropskoj uniji. Stvaranjem pravnih okvira, dovelo je do uređenja u ovoj oblasti, koja je imala za cilj da proizvod sa organskim statusom  zaista bude proizveden u skladu sa zakonom i očuvanjem prirode.

MSc Bojan Vojnov

Ostavite komentar