Edit Content

About Us

We must explain to you how all seds this mistakens idea off denouncing pleasures and praising pain was born and I will give you a completed accounts off the system and expound.

Contact Info

Održana treća međunarodna naučna konferencija o organskoj proizvodnji

Održana treća međunarodna naučna konferencija o organskoj proizvodnji

[vc_row][vc_column][vc_column_text]

Uticaj poljoprivrede na resurse u životnoj sredini i na prirodu uopšte je višestruk, što naročito važi za uticaj na biodiverzitet. Agrobiodiverzitet ima izuzetno veliki značaj, zato što je oko 75% genetske raznovrsnosti poljoprivrednih useva širom sveta izgubljeno od 90-ih godina prošlog veka. Očuvanje genetičke raznovrsnosti i povećanje biodiverziteta, uvođenjem što većeg broja biljnih i životinjskih vrsta i oponašanjem prirodnih ekosistema organskoj proizvodnji daje širi i trajan značaj u okviru mera zaštite ekosistema.

Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu svakako prepoznaje navedene činjenice i shodno tome od 1. do 3. juna 2017. godine organizovana je međunarodna konferencija pod nazivom “ORGANIC AGRICULTURE FOR AGRO BIODIVERSITY PRESERVATION”. Konferenciju je organizovao Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet u saradnji sa Poljoprivrednim Univerzitetom u Nitra, Botaničkom baštom akademije nauka Ukrajine i Centrom za organsku proizvodnju u Selenči.

Ova međunarodna konferencija povezala je istraživače iz preko 20 zemalja Evrope koji su dali svoje mišljenje i doprineli otvaranju različitih pitanja iz oblasti organske poljoprivrede i agrobiodiverziteta. Tokom svečanog otvaranja skupa obratili su se prof. dr Maja Manojlović, predsednik naučnog odbora i organizator skupa, prof. dr Branko Ćupina, prodekan Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Saša Orlović, prorektor Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Jan Gažo, prorektor Poljoprivrednog Univerziteta u Nitra, dr Branka Lazić, Emeritus, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu.

Konferencija je bila podeljena u šest sekcija i to:

– organska biljna proizvodnja, kvalitet zemljišta i agro-biodiverzitet;
– interakcije u poljoprivrednim sistemima;
– organska stočarska proizvodnja u cilju očuvanja agrobiodiverziteta;
– organska poljoprivreda kao faktor ublažavanja  klimatskih promena i očuvanja ekosistema;
– kvalitet i bezbednost hrane;
– socio-ekonomski aspekti organske poljoprivrede i agro-biodiverziteta;

Pored usmenih i poster prezentacija i radionica skup su uvećale i uvodne prezentacije velikih imena iz ove oblasti. Istaknuta prof. dr Ewa Rembiałkowska je ispred Fakulteta u Varšavi i ENOAT-a, govorila o organskoj proizvodnji hrane i ishrani u Evropi. Istakla je benefite organske hrane i ukazala na problem gojaznosti i neuhranjenosti u svetu. Profesor ratarstva i organske poljoprivrede i predstavnik evropskog društva agronomije, dr Franc Bavec, govorio je o značaju funkcionalnog biodiverzitet na poljima i kako da ga podržati. Dr Paola Migliorini sa italijanskog Univerziteta gastronomskih nauka govorila je na temu agrobio-kulturne raznolikost u organskoj poljoprivredi i izložila je rezultate nekoliko studija koje su sprovedene u Italiji.  Dr Sabine Zikeli sa Hohenheim Univerziteta u Štutgartu govorila je o organskoj poljoprivredi kao benefit za biodiverzitet agroekosistema.

Pored velikih stručnjaka svoje mišljenje i iskustva izneo je i Saša Vitošević iz Global Seed kompanije, najveće farme organskog mleka u Evropi. Vitošević je pričao o izazovima organskog stočarstva, upozorio da država mora da pomogne razvoju organske poljoprivrede u Srbiji i zaključio da čovečanstvo mora da ide u smeru očuvanja planete a samim tim i biodiverziteta.

Zaključak ovog međunarodnog događaja, koji je proteklog vikenda održan u Novom Sadu, je da su Srbija, Evropa pa i svet na putu intenzifikacije, u svojim nastojanjima da dostignu visok nivo poljoprivredne proizvodnje, suočeni sa značajnim gubitkom biodiverziteta i agrobiodiverziteta. Međutim, naša zemlja još uvek ima veoma visok i bogat biodiverzitet pa je na na svakom pojedincu da sačuva agrobiodiverzitet još uvek bogate flore i faune, bez obzira na to da li je političar, naučnik, oplemenjivač, poljoprivrednik, prerađivač, trgovac ili krajnji potrošač. Stoga je je na struci da u velikoj meri radi na edukaciji i informisanju javnosti.

Brankica Babec

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_gallery interval=“3″ images=“5446,5445,5444″ img_size=“1200×800″][/vc_column][/vc_row]

Ostavite komentar