Edit Content

About Us

We must explain to you how all seds this mistakens idea off denouncing pleasures and praising pain was born and I will give you a completed accounts off the system and expound.

Contact Info

Organski raj arhitekte i gorštaka

Organski raj arhitekte i gorštaka

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Tatjana Hajder Idei po struci je arhitekta, a organska poljoprivreda za nju je bila „druga planeta“. Prvobitna želja njenog muža Zoltana bila је da se bave organskim stočarstvom. I to na glamočkoj visoravni, 15 kilometara od prvog komšije. U duši, njen suprug je gorštak, koji se bavio računarstvom.

Kada se pojavila ideja o salašu, kao alternativa, oberučke je prihvatila. Da je njen suprug odmah insistirao na salašu, ko zna šta bi se dogodilo.

„Arhitekta sam, iz urbanog okruženja, pa mi pašnjaci i livade nisu bile neko prirodno stanište. I ovo je bila ogromna promena, s obzirom na to da smo oboje ceo život proveli u gradu“, kaže Tatjana.

Proizvodnja na salašu

Salaš Idei nalazi se u ataru opštine Temerin, blizu Jegričke i prostire se na 2.65 hektara zemlje, na kojoj ova porodica gaji više od 200 sorti, odnosno vrsta organskog povrća, voća, orašastih plodova, začinskog i lekovitog bilja, koze i koke nosilje koje slobodno trčkaraju po salašu.

To su uglavnom autohtone vrste povrća: šargarepe, peršuna, paštrnaka, krompira, crnog i belog luka, cvekle, kukuruza kokičara, svih kupusnjača, boranije, graška, pasulja, krastavca i različitih sorti paprike i paradajza, spanaća, blitve, rotkvica, bundeva i tikvica, batata, artičoke, amaranta i voća: jabuka, krušaka, višanja, trešanja, breskvi, kajsija, malina, kupina, borovnica, crnih i crvenih ribizli, ogrozda, joste, brusnica, godžija, grožđa, orašastih plodova: oraha, lešnika i badema, lekovitog (kopriva, maslačak, kamilica, žalfija) i začinskog bilja (korijander, ruzmarin, majčina dušica, čubar), koprive, maslačka i drugo.

Potpuna posvećenost organskom

Od prerađenih proizvoda u planu je proizvodnja organskih prerađevina od mesa kao i organske zimnice: pasterizovani karfiol, cvekla, krastavac, šargarepa i paprika, kao i prerađevine od paradajza: razne vrste pelata, kuvanog paradajza, kečapa i ajvara.

„Cela porodica je potpuno posvećena organskoj proizvodnji, u kojoj vidimo perspektivu svog daljeg razvoja i egzistencije. Pored najužih članova porodice, koji su aktivno uključeni, na gazdinstvu je zaposleno još tri radnika, dok u sezoni radova angažujemo još desetak“, ističe Tatjana.

Objašnjava da na imanju imaju dosta specifičnih sorti poput artičoke, bamije, štira, rabarbare, belog patlidžana, habanero, na koje su jako ponosni.

Put ka permakulturi

Tatjana veruje da će se ta raznolikost pretvoriti u prednost i u nešto po čemu će ih ljudi prepoznavati i voleti.

„Veliki smo ljubitelj nauke i mislimo da ćemo vremenom moći da modelujemo sve te složene veze koje čine našu okolinu. Možda je na najboljem putu ka tome pokret koji se zove permakultura. Ona u osnovi uzima šumu kao jedan od najsloženijih i najproduktivnijuh ekosistema i pokušava da je kopira. Veliki smo zagovornici biodiverziteta i samoodrživosti. Jedino nas hiper raznolika organska proizvodnja zanima. Na taj način možemo postići tu ravnotežu, gde bi naš posao bio da usmeravamo prirodu da čuva i kultiviše samu sebe. A mi bi usput ubirali plodove. Bila bi to neka vrsta simbioze“, objašnjava sagovornica.

Ona i Zoltan imaju dugoročni cilj da naprave zatvoreni ekosistem u kojem će biljke i životinje živeti u equilibriumu i svaka jedinka će imati svoje mesto i svrhu. Priroda je već razvila sve alatke koje im trebaju. Na njima je da nauče da ih koriste.

Ekološki razvoj

Vizija razvoja organske proizvodnje gazdinstva jeste širenje asortimana prerađenih proizvoda od voća, povrća, mesa, mleka i žitarica, slaže se sa suprugm Zoltan Idei:

„Taj razvoj želimo da bude održiv i maksimalno ekološki. Radimo na izbacivanju što više veštačkih materijala (plastične kante, kese, stiropor.) i zamenom prirodnim (drvo, staklo, kaučuk, metal, slama, blato).Sva ova priča ne može da poleti bez životinja. Od životinja dobijamo repromaterijal i đubrivo za biljke. Od koza i ovaca dobijamo mleko za preradu, od kokoški jaja, a sa oko jednog hektara zemljišta – razne žitarice“.

Duhovito objašnjava i da su ovce i koze zadužene za košenje trave, morke i koke za borbu protiv štetočina, a za ukrašavanje tavana svinje – mangulice. Sve životinje zajedno zadužene su za pravljenje pregorelogstajnjaka, to jest za đubrenje zemljišta.

Ekološki pristup imaju u svemu što rade, pa tako i pakovanje proizvoda vrše papirom, drvetom, staklom.

„Mislim da je ovde kod nas svest o zagađenju plastikom, kesama, još uvek na niskim granama. ​Oštro sam protiv ovog opsesivnog pakovanja proizvoda, naročito u organskoj proizvodnji. Ljudi, da bi zadovoljili svoju žeđ za lepim, ne razmišljaju puno o tome da ćemo se vrlo skoro daviti u sopstvenom smeću. Prvi smo koji su uveli papirna pakovanja na pijaci. Prvenstveno mi je želja da su naši proizvodi imaju kvalitet, kao da su rasli u divljini, a to znači da su božanstvenog ukusa, na primer kao šumska jagoda, da su nezagđeni bilo kakvom vrstom hemije, antibiotika, hormona rasta“, kaže Zoltan.

Uzgoj na otvorenom polju

Specifičnost Zoltanove proizvodnje je, između ostalog, u tome da sve uzgajaju na otvorenom polju, sa strogim plodoredombiljkama prijateljima i združenim usevima.

„Fanatičan sam po pitanju čistoće, nezagađenja, očuvanja prirode, suživota sa njom i kontrole inputa. Ne koristim ništa što nije sa naših polja, kao sto je malč. Ne koristimo folije, jer mislim da one nisu baš previse ‘eco friendly’, umesto nje malčiramo našom slamom, koristimo đubrivo. Od organskih đubriva, pravimo svoje od koprive, humusa, sve sa naših polja“, ističe Zoltan.

Kaže i da je imao ogromnu štetu zbog oštre zime. Propale su tone batata, krompira, bundeva.Uvidoe je da mu je potrebno termo-izolovano skladište.

Saradnja sa bankom gena?

Do sada nije saradjivao sa bankom biljnih gena, ali bi voleo, s obzirom na to da imaju puno sorti.

„Jedni smo od retkih koji ovde gaje artičoke, bilo u konvencionalnoj, bilo u organskoj poljoprivredi. Zatim rabarbaru, batat. Imao samo od paradajza oko 70 sorti. Na žalost, semena ne prodajemo, a na jos veću žalost u Srbiji je razmena semena zabranjena. Toliko o biodiverzitetu kod nas i o podršci države organskim proizvodjačima“, kaže Idei.

I za kraj, poručuje mladima koji žele da otpočnu proizvodnju da ne ulaze u ovo ako nisu popriličnientuzijasti:

„Od ovoga se čovek, ako radi svim srcem, neće obogatiti materijalno, ali sa druge strane, satisfakciju dobija u tome da radi nesto korisno, da pomaže ljudima oko sebe i da u tom procesu doprinosi ozdravljenju prirode i ljudi koji su njen sastavni deo“.

Foto: porodica Idei

Izvor: Agroklub

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_gallery interval=“3″ images=“5613,5614,5615″ img_size=“698×524″][vc_column_text][/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]

Ostavite komentar